U romanu „2091: bilo bi jednom u Jugoslaviji“, Marko Božić donosi fascinantnu priču o svetu u kojem je istorija krenula drugačijim tokom. Aprila 2091. serija ubistava pokreće tzv. Aprilsku krizu, dok Ozna sprovodi Operaciju »Alija«—događaje koji menjaju ne samo Jugoslaviju, već i globalni poredak. Ovaj deo Kvazianonimusove „Duologije“ otkriven je tek vekovima kasnije, nakon što je dugo bio izgubljen u arhivama prošlosti. „2091: bilo bi jednom u Jugoslaviji“ nije samo roman, već i književni artefakt koji postavlja pitanje: zašto je ova priča bila skrivena? Marko Božić kroz svoje junake—komesara Miloša Vukotića, Uršku, Plečnika i druge—oživljava jednu alternativnu istoriju, istovremeno pružajući napetu, ali i provokativnu viziju budućnosti.
1.349 rsd1.499 rsd
Aprila 2091. serija ubistava potresla je Jugoslaviju i pokrenula lanac događaja koji su iz osnova izmenili fiziopolitičku sliku sveta. Tzv. Aprilska kriza, u okviru koje je Ozna izvela Operaciju »Alija«, čime se bavi ovaj prvi deo Kvazianonimusove »Duologije«, uvodna je faza te velike priče. Identitet Kvazianoanimusa možda bi bio najinteresantnije otvoreno pitanje solarijanske književnosti — kada ne bi bilo onog vezanog za sâmu Aprilsku krizu. Naime, nijedan drugi historijski roman ne bavi se time, sem ovog neobjavljenog u svoje vreme i sasvim slučajno otkrivenog tokom arheoiskopavanja na starom centroračunaru Evropa-Kapitalisa. Zbog čega? Niko ne zna.
Elena MarijaTeodora Raonić-Pase, Pelagićki književni list (2998) Knjiga koja mi je obeležila detinjstvo — pamtim jutro kad mi ju je otac napravio. Živeli smo u kosmogradu Markes-uz-Kalisto. Domobot je spremao doručak, majka je s mojim mlađim siblinzima igrala »žbuke« u salonu, iza oca su kroz prozor svetlucale srebrnaste pege naše lune [...] Mlada osoba ne može poželeti boljih heroja od komesara Miloša Vukotića, Urške, Plečnika, i ostalih likova ovog romana...dr Vasilika Elektra Obst-Palijade, Mediteranski herald (2883)