"Bankarska arhitektura" autora Marka Stojanovića je monografija koja istražuje arhitektonske vrednosti najmonumentalnijih objekata međuratnog Beograda. Ova knjiga skreće pažnju na značaj očuvanja ovih objekata za buduće generacije. U uvodnom poglavlju, Stojanović pruža sveobuhvatan uvid u poslovnu klimu i društveno-političke okolnosti u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, koje su poslužile kao katalizator u formiranju banaka i štedionica, kao i njihove specifične arhitekture. Autor detaljno definiše termin "bankarska arhitektura" u posebnom poglavlju, oslanjajući se na karakteristični vizuelni identitet fasadnog platna većine objekata. Centralni motiv u knjizi "Bankarska arhitektura" Marka Stojanovića je arhitektonski simbol antičkog božanstva Hermesa/Merkura, koji se pojavljuje na većini zgrada banaka i štedionica, dodatno potvrđujući terminološku definiciju koju autor postavlja.
1.683 rsd1.870 rsd
Ova monografija skreće pažnju na arhitektonske vrednosti najmonumentalnijih objekata međuratnog Beograda, koje bi valjalo sačuvati za neka buduća pokolenja.
U uvodnom poglavlju, autor pruža sveobuhvatni uvid u poslovnu klimu u kojima nastaju beogradski novčani zavodi i na koji način su društveno-političke okolnosti unutar Kraljevine SHS/Jugoslavije poslužile kao katalizator u formiranju banaka i štedionica i njihove prepoznatljive arhitekture.
To nas dovodi do posebnog poglavlja u kojem autor terminološki definiše arhitekturu novčanih zavoda, pre svega na osnovu karakterističnog vizuelnog identiteta fasadnog platna većine objekata, nazivajući je „bankarska arhitektura“.Poseban arhitektonski simbol antičkog božanstva Hermesa/Merkura, autor prepoznaje kao zaštitni znak koji se pojavljuje na većini zgrada banaka i štedionica, pa se isti pojavljuje kao centralni motiv posebnog poglavlja i kojem je dodatno potvrđena navedena terminološka definicija.