buntovnici srpska mitologija

BUNTOVNICI - SRPSKA MITOLOGIJA

Milenko Bodirogić

2.178 rsd2.420 rsd

Sve cene su sa uračunatim PDV-om.

Crna noć, mračna noć, mrkla noć, tamna noć, turobna noć, samotna noć, gluva noć, beskrajna noć, neprozirna noć, teška noć, kobna noć, strašna noć, bolna noć, jeziva noć, čemerna noć, noć bez utehe, poslednja noć, nestati u noći, otići u noć, progutala ga noć, izgubiti se u noći, Vartolomejska noć, valpurgina noć, Kristalna noć, Noć dugih noževa, noćna mora, noćna strava, aveti noći, noćnice, noćničine, toliko toga teškog kao mlinsko kamenje smestila je noć u svoje baršunasto krilo. Iznad tog krila raširene su njene ruke, koje kao da kažu: „Uzmite, moje tamne riznice nepresušne su tegobom!“Zato se kaže dobro jutro i dobar dan, ali samo – laku noć! Jutra i dane nekako ćemo pregurati, ali za lakoću noći treba nam savezništvo, jer čini se da ne smemo da ostanemo sami u njenom zagrljaju. Uostalom, dan sviće, ili se rađa, a noć se spušta, pada, kao što se spuštaju i padaju teške zavese, koje podrazumevaju teret, tegobu i kraj.Leti se noć spušta, tiho i polako, prikrada se kroz suton u kome gasnu boje i sjaj, potom kroz sumrak kada njen tamni veo već pokriva predele i stvari, a samo još horizont odoleva, sablasno bled. Tek potom dolazi mrkli mrak. Zimi noć pada, stušti se na svet u jedan mah i preplavi ga. Te duge zimske noći, u kojima Sunce gubi snagu, najopasnije su.Kada jedni drugima poželimo laku noć, naivno verujući u moć reči, i legnemo u postelju – noć ovlada nama. Nasuprot danu, koji je poput nekog božanstva sam protiv svih, pa zato i nemoćan, noć je sa svakim od nas ponaosob, licem u lice, možemo da joj osetimo dah. Oni koje noć budi kažu da je teška, lepljiva, čas hladna, čas vrela, prepuna mraznog znoja, koji se po čoveku hvata kao inje, mrzne mu i vlaži postelju i telo, uvlači se u dušu.Kad se ljudi povuku, spuste reze i zaključaju brave, njihov svet je samo njihova kuća. Sve ostalo zauzela je noć, noć i njena bešumna bića. Tako je odvajkada – ko živi u noći mora biti tih, jer u tišini, u gluvosti, u muku je snaga noći, a ona je neizmerna i teško onom ko je iskušava. Svako svetlo i brzo oko, svaka nečujna šapa i kobna kandža, paperjasto krilo i oštri kljun, mora uvek biti na oprezu da ne povredi tišinu noći. Inače – noć će ih progutati. Iz te noćne tišine, iz njene tame izranjaju i naša buntovna bića – vampiri i veštice.Nekada, kada su postojali petlovi, muke noći trajale su do njihovog prvog pevanja, oko jedan sat posle ponoći. Danas, kada se dan produžava svetlima i bukom, kada ljudi misle da će tako prevariti noć i kada petlova više nema, mučenje traje sve do prvog prozraka sunca, do osvita, osvitka, ili svanuća, kada svet osvane u svom mekom sivilu bez boja. Osvit je prva predstraža dana, kao što je suton prva noćna uhoda. Tada mučenici noći, ako su iz nje izašli, mogu da usnuju svoj san, obasjani i umireni svetlošću.Do iduće noći. U koju sad ulazimo! (Odlomak iz knjige "Buntovnici - srpska mitologija" Milenka Bodirogića)

Barkod

9788660390051
Ko je autor knjige „BUNTOVNICI - SRPSKA MITOLOGIJA“?
Milenko Bodirogić
O čemu govori knjiga „BUNTOVNICI - SRPSKA MITOLOGIJA“?
Crna noć, mračna noć, mrkla noć, tamna noć, turobna noć, samotna noć, gluva noć, beskrajna noć, neprozirna noć, teška noć, kobna noć, strašna noć, bolna noć, jeziva noć, čemerna noć, noć bez utehe, poslednja noć, nestati u noći, otići u noć, progutala ga noć, izgubiti se u noći, Vartolomejska noć, valpurgina noć, Kristalna noć, Noć dugih noževa, noćna mora, noćna strava, aveti noći, noćnice, noćničine, toliko toga teškog kao mlinsko kamenje smestila je noć u svoje baršunasto krilo. Iznad tog krila raširene su njene ruke, koje kao da kažu: „Uzmite, moje tamne riznice nepresušne su tegobom!“Zato se kaže dobro jutro i dobar dan, ali samo – laku noć! Jutra i dane nekako ćemo pregurati, ali za lakoću noći treba nam savezništvo, jer čini se da ne smemo da ostanemo sami u njenom zagrljaju. Uostalom, dan sviće, ili se rađa, a noć se spušta, pada, kao što se spuštaju i padaju teške zavese, koje podrazumevaju teret, tegobu i kraj.Leti se noć spušta, tiho i polako, prikrada se kroz suton u kome gasnu boje i sjaj, potom kroz sumrak kada njen tamni veo već pokriva predele i stvari, a samo još horizont odoleva, sablasno bled. Tek potom dolazi mrkli mrak. Zimi noć pada, stušti se na svet u jedan mah i preplavi ga. Te duge zimske noći, u kojima Sunce gubi snagu, najopasnije su.Kada jedni drugima poželimo laku noć, naivno verujući u moć reči, i legnemo u postelju – noć ovlada nama. Nasuprot danu, koji je poput nekog božanstva sam protiv svih, pa zato i nemoćan, noć je sa svakim od nas ponaosob, licem u lice, možemo da joj osetimo dah. Oni koje noć budi kažu da je teška, lepljiva, čas hladna, čas vrela, prepuna mraznog znoja, koji se po čoveku hvata kao inje, mrzne mu i vlaži postelju i telo, uvlači se u dušu.Kad se ljudi povuku, spuste reze i zaključaju brave, njihov svet je samo njihova kuća. Sve ostalo zauzela je noć, noć i njena bešumna bića. Tako je odvajkada – ko živi u noći mora biti tih, jer u tišini, u gluvosti, u muku je snaga noći, a ona je neizmerna i teško onom ko je iskušava. Svako svetlo i brzo oko, svaka nečujna šapa i kobna kandža, paperjasto krilo i oštri kljun, mora uvek biti na oprezu da ne povredi tišinu noći. Inače – noć će ih progutati. Iz te noćne tišine, iz njene tame izranjaju i naša buntovna bića – vampiri i veštice.Nekada, kada su postojali petlovi, muke noći trajale su do njihovog prvog pevanja, oko jedan sat posle ponoći. Danas, kada se dan produžava svetlima i bukom, kada ljudi misle da će tako prevariti noć i kada petlova više nema, mučenje traje sve do prvog prozraka sunca, do osvita, osvitka, ili svanuća, kada svet osvane u svom mekom sivilu bez boja. Osvit je prva predstraža dana, kao što je suton prva noćna uhoda. Tada mučenici noći, ako su iz nje izašli, mogu da usnuju svoj san, obasjani i umireni svetlošću.Do iduće noći. U koju sad ulazimo! (Odlomak iz knjige "Buntovnici - srpska mitologija" Milenka Bodirogića)
Koji je žanr knjige „BUNTOVNICI - SRPSKA MITOLOGIJA“?
Knjige za decu, Beletristika
Koji je izdavač knjige „BUNTOVNICI - SRPSKA MITOLOGIJA“?
ORFELIN
Da li je knjiga „BUNTOVNICI - SRPSKA MITOLOGIJA“ trenutno dostupna za kupovinu?
Ne, knjiga trenutno nije dostupna.
Koje još knjige postoje u ponudi od autora knjige „BUNTOVNICI - SRPSKA MITOLOGIJA“?
PESAK PJESKARE
Kako da kupim?
Porudžbinu možete da napravite i telefonom, ako nas pozovete na brojeve 060 050 1567 ili 060 050 1568, u periodu od 9 do 17 h. Van tog perioda možete nam poslati sms koji treba da sadrži: tačan naslov knige (ili knjiga) koju želite, potpunu adresu (ulica i broj; mesto i poštanski broj) i broj telefona. Prilikom poručivanja telefonom, kao način plaćanja jedina opcija je plaćanje pouzećem.
Kako da poručim telefonom?
Prilikom poručivanja telefonom, kao način plaćanja jedina opcija je plaćanje pouzećem.Ukoliko imate neko pitanje (o raspoloživim naslovima, o statusu porudžbine i sl.), ili ako se ne snalazite prilikom poručivanja, možete nas pozvati na brojeve telefona 060 050 1567 ili 050 060 1568 (od 9 do 17 h). A možete nam i pisati na mejl adresu sajt@makart.rs – odgpvorićemo vam u najkraćem roku.
Šta ako se predomislim?
Porudžbinu uvek možete da otkažete, pa čak i kad vam kurir pozvoni na vrata, donoseći knjige. Ali bi ipak najbolje bilo da nas blagovremeno obavestite, ako ste se iz bilo kog razloga predomislili. Možete nas pozvati telefonom na brojeve 060 050 1567 ili 060 050 1568, a možete nam i pisati na mejl adresu sajt@makart.rs. U slučaju da ste izvršili uplatu ili platili karticom, pa morali da odustanete, novac će vam biti vraćen. Na isti način možete nas obavestiti i ako imate nelu reklamaciju (nisu vam stigle sve knjige; neka knjiga je oštećena ili postoji greška u štampi i sl.), odmah ćemo vam se javiti radi dogovora kako da ispravimo grešku. Ukoliko ste napravili porudžbinu, pa onda shvatili da u očekivano vreme isporuke nećete moći da primite pošiljku, javite nam se – promenićemo datum isporuke ili ćemo pošiljku preusmeriti na drugu adresu, ako vam tako više odgovara.
Šta ako imam dodatna pitanja?
Ukoliko imate neko pitanje (o raspoloživim naslovima, o statusu porudžbine i sl.), ili ako se ne snalazite prilikom poručivanja, možete nas pozvati na brojeve telefona 060 050 1567 ili 050 060 1568 (od 9 do 17 h). A možete nam i pisati na mejl adresu sajt@makart.rs – odgpvorićemo vam u najkraćem roku.