Ko je autor knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?

O čemu govori knjiga „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?

Koji je žanr knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?

Koji je izdavač knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?

Koji je broj strana knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?

Koji je povez knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?

Koji je ISBN kod knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?

Koje je pismo knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?

Koja je godina izdanja knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?

Da li je knjiga „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“ trenutno dostupna za kupovinu?

Koja je cena knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?

Knjiga: DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA - Pitirim Sorokin

Studija promjena u velikim sustavima umjetnosti, istine, etike, prava i društvenih odnosa

Utjecajna studija promjena u velikim sustavima umjetnosti, istine, etike, prava i društvenih odnosa, koja predstavlja generalni pogled na razvoj ljudskih društava i kultura, autorov je najvažniji doprinos sociološkoj znanosti ocijenjen kao "dojmljiv pokušaj primjene kvantitativnih metoda na povijesni materijal, te stvaranja postavki o grčko-rimskoj i zapadnoj civilizaciji koje imaju i predikativnu i eksplanatornu valjanost". Autor navodi tri osnovna principa na temelju kojih se može shvaćati priroda svijeta - osjetilni, ideacijski i idealistički. Smatra da su sociokulturni fenomeni zasnovani na integriranom pogledu na svijet koji naziva mentalitetima, te da se povijest može gledati kao niz promjena od jednog kulturnog sustava na drugi, jer se svaki sustav iscrpljuje svojom unutarnjom logikom dosežući limite preko kojih ne može prijeći.

Ideja o komplementarnosti središnja je za razumijevanje Društvene i kulturne dinamike, u kojoj Sorokin razlikuje sociokulturne sustave od onih bioloških. Za razliku od bioloških organizama, civilizacije nisu savršeno integrirane, stoga one ne propadaju niti umiru, kao što bi Oswald Spengler htio da vjerujemo. One radije prolaze kroz fazne promjene. Najdublje promjene prije izviru iz vrijednosnog sustava kulture negoli iz institucijskih činitelja ili kao posljedica djelovanja velikih ličnosti. Tomu je razlog što je kulturni sustav temeljniji i sveobuhvatniji od društvenog sustava (u ovoj se točki Sorokin oštro suprotstavlja Marxu) ili pak sustava ličnosti.

Sorokin, Pitirim Aleksandrovič, američki sociolog ruskog podrijetla (Turja kraj Siktivkara, Rusija, 21. I. 1889 – Winchester, Massachusetts, 10. II. 1968). God. 1917. bio član vlade A. Kerenskoga. Nakon emigracije u SAD profesor na Sveučilištu Minnesota (1924–30), a 1930–55. profesor sociologije na Harvardovu sveučilištu. Razvio je tipologiju sociokulturnih sustava s obzirom na kulturne norme koje pretežu u pojedinom sustavu. Sorokin tako razlikuje: senzorni (sensate) temeljni sustav (supersystem), u kojem preteže osjetilna istina, ideacijski (ideational), u kojem je istina funkcija vjere, te idealistički, u kojem se istina spoznaje razumom. Za senzorne kulture karakteristični su npr. materijalizam, etika sreće, empirizam i dr. Prema Sorokinu, ta se tri tipa kultura ciklički smjenjuju, a upravo je u XX. st. »senzorna« kultura doživjela svoj vrhunac. Djela: Društvena pokretljivost (Social Mobility, 1927), Društvena i kulturna dinamika (Social and Cultural Dynamics, I–IV, 1937–41), Društvo, kultura i ličnost (Society, Culture and Personality, 1947), Suvremene sociološke teorije (Sociological Theories of Today, 1966) i dr. (enciklopedija.hr)

Barkod

9789532227192

ISBN

9789532227192

Broj strana

853

Pismo

Latinica

Povez

Mek

Format

23 x 15 cm

Godina izdanja

2016

Ko je autor knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?: Pitirim Sorokin
O čemu govori knjiga „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?: Studija promjena u velikim sustavima umjetnosti, istine, etike, prava i društvenih odnosaUtjecajna studija promjena u velikim sustavima umjetnosti, istine, etike, prava i društvenih odnosa, koja predstavlja generalni pogled na razvoj ljudskih društava i kultura, autorov je najvažniji doprinos sociološkoj znanosti ocijenjen kao "dojmljiv pokušaj primjene kvantitativnih metoda na povijesni materijal, te stvaranja postavki o grčko-rimskoj i zapadnoj civilizaciji koje imaju i predikativnu i eksplanatornu valjanost". Autor navodi tri osnovna principa na temelju kojih se može shvaćati priroda svijeta - osjetilni, ideacijski i idealistički. Smatra da su sociokulturni fenomeni zasnovani na integriranom pogledu na svijet koji naziva mentalitetima, te da se povijest može gledati kao niz promjena od jednog kulturnog sustava na drugi, jer se svaki sustav iscrpljuje svojom unutarnjom logikom dosežući limite preko kojih ne može prijeći.Ideja o komplementarnosti središnja je za razumijevanje Društvene i kulturne dinamike, u kojoj Sorokin razlikuje sociokulturne sustave od onih bioloških. Za razliku od bioloških organizama, civilizacije nisu savršeno integrirane, stoga one ne propadaju niti umiru, kao što bi Oswald Spengler htio da vjerujemo. One radije prolaze kroz fazne promjene. Najdublje promjene prije izviru iz vrijednosnog sustava kulture negoli iz institucijskih činitelja ili kao posljedica djelovanja velikih ličnosti. Tomu je razlog što je kulturni sustav temeljniji i sveobuhvatniji od društvenog sustava (u ovoj se točki Sorokin oštro suprotstavlja Marxu) ili pak sustava ličnosti.Sorokin, Pitirim Aleksandrovič, američki sociolog ruskog podrijetla (Turja kraj Siktivkara, Rusija, 21. I. 1889 – Winchester, Massachusetts, 10. II. 1968). God. 1917. bio član vlade A. Kerenskoga. Nakon emigracije u SAD profesor na Sveučilištu Minnesota (1924–30), a 1930–55. profesor sociologije na Harvardovu sveučilištu. Razvio je tipologiju sociokulturnih sustava s obzirom na kulturne norme koje pretežu u pojedinom sustavu. Sorokin tako razlikuje: senzorni (sensate) temeljni sustav (supersystem), u kojem preteže osjetilna istina, ideacijski (ideational), u kojem je istina funkcija vjere, te idealistički, u kojem se istina spoznaje razumom. Za senzorne kulture karakteristični su npr. materijalizam, etika sreće, empirizam i dr. Prema Sorokinu, ta se tri tipa kultura ciklički smjenjuju, a upravo je u XX. st. »senzorna« kultura doživjela svoj vrhunac. Djela: Društvena pokretljivost (Social Mobility, 1927), Društvena i kulturna dinamika (Social and Cultural Dynamics, I–IV, 1937–41), Društvo, kultura i ličnost (Society, Culture and Personality, 1947), Suvremene sociološke teorije (Sociological Theories of Today, 1966) i dr. (enciklopedija.hr)
Koji je žanr knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?: Društvene nauke
Koji je izdavač knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?: Jesenski i Turk
Koji je broj strana knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?: 853
Koji je povez knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?: Mek
Koji je ISBN kod knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?: 9789532227192
Koje je pismo knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?: Latinica
Koja je godina izdanja knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?: 2016
Da li je knjiga „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“ trenutno dostupna za kupovinu?: Da, knjiga je trenutno dostupna.
Koja je cena knjige „DRUŠTVENA I KULTURNA DINAMIKA“?: Cena knjige je 1.363 rsd
Kako da kupim?: Porudžbinu možete da napravite i telefonom, ako nas pozovete na brojeve 060 050 1567 ili 060 050 1568, u periodu od 9 do 17 h. Van tog perioda možete nam poslati sms koji treba da sadrži: tačan naslov knige (ili knjiga) koju želite, potpunu adresu (ulica i broj; mesto i poštanski broj) i broj telefona. Prilikom poručivanja telefonom, kao način plaćanja jedina opcija je plaćanje pouzećem.
Kako da poručim telefonom?: Prilikom poručivanja telefonom, kao način plaćanja jedina opcija je plaćanje pouzećem.Ukoliko imate neko pitanje (o raspoloživim naslovima, o statusu porudžbine i sl.), ili ako se ne snalazite prilikom poručivanja, možete nas pozvati na brojeve telefona 060 050 1567 ili 050 060 1568 (od 9 do 17 h). A možete nam i pisati na mejl adresu sajt@makart.rs – odgpvorićemo vam u najkraćem roku.
Šta ako se predomislim?: Porudžbinu uvek možete da otkažete, pa čak i kad vam kurir pozvoni na vrata, donoseći knjige. Ali bi ipak najbolje bilo da nas blagovremeno obavestite, ako ste se iz bilo kog razloga predomislili. Možete nas pozvati telefonom na brojeve 060 050 1567 ili 060 050 1568, a možete nam i pisati na mejl adresu sajt@makart.rs. U slučaju da ste izvršili uplatu ili platili karticom, pa morali da odustanete, novac će vam biti vraćen. Na isti način možete nas obavestiti i ako imate nelu reklamaciju (nisu vam stigle sve knjige; neka knjiga je oštećena ili postoji greška u štampi i sl.), odmah ćemo vam se javiti radi dogovora kako da ispravimo grešku. Ukoliko ste napravili porudžbinu, pa onda shvatili da u očekivano vreme isporuke nećete moći da primite pošiljku, javite nam se – promenićemo datum isporuke ili ćemo pošiljku preusmeriti na drugu adresu, ako vam tako više odgovara.
Šta ako imam dodatna pitanja?: Ukoliko imate neko pitanje (o raspoloživim naslovima, o statusu porudžbine i sl.), ili ako se ne snalazite prilikom poručivanja, možete nas pozvati na brojeve telefona 060 050 1567 ili 050 060 1568 (od 9 do 17 h). A možete nam i pisati na mejl adresu sajt@makart.rs – odgpvorićemo vam u najkraćem roku.