U knjizi "Istok: zapadnonemačka izmišljotina", autor Dirk Ošman postavlja provokativna pitanja o tome šta znači kada se nekome nameće identitet Istoka i kako to utiče na cepanje društva. Ošman analizira kako se Istoku pripisuju negativni atributi poput populizma, rasizma i teorija zavera, dok Zapad ostaje norma, čak i 30 godina nakon pada Berlinskog zida. U knjizi "Istok: zapadnonemačka izmišljotina", Dirk Ošman jasno pokazuje kako odbacivanje i marginalizacija Istoka narušavaju nemačko društvo, pozivajući na hitnu promenu u percepciji i balansiranje demokratije i društvene pravde.
792 rsd880 rsd
„Istok neće imati budućnost sve dok ga shvataju kao poreklo.“
Šta znači to kada se nekome nameće identitet Istoka? Identitet koji se smatra odgovorinim za porast cepanja društva? Kada mu se pripisuju atributi populizma, manjkavog razumevanja demokratije, rasizma, teorije zavera i siromaštvo? Dirk Ošman u svojoj knjizi koja otvara oči da se Zapad više od 30 godina posle pada Berlinskog zida još uvek definiše kao norma, a Istok kao izuzetak od nje. Našim medijima, politikom, privredom i naukom dominiraju zapadnonemačke perspektive. Ošman poentirano osvetljava kako ovo odbacivanje Istoka šteti nemačkom društvu i inicira debatu koja je bila odavno potrebna.
„Ko želi da govori o pristupanju [nemačkog Istoka nemačkom Zapadu, B. J.], ne može zaobići ovu knjigu.“Ingo Šulce [Ingo Schulze]U svom lično obojenom, gnevnom tekstu lajpciški germanista Dirk Ošman ukazuje da hitno moramo promeniti nešto na svojoj konstrukciji Istoka. Tek tada će nam uspeti da postignemo stabilan balans u demokratiji kao političkom sistemu i društvu kao socijalnoj tvorevini.