Knjiga "Ja sam to čudovište koje vam se obraća" autora Pola B. Presijada donosi integralnu verziju predavanja koje je filozof pokušao da održi pred Školom frojdovskog usmerenja u Parizu u novembru 2019. godine. Podcrtavajući jaz između savremene kvir misli, koja se bavi transformacijom i nebinarna stanja, i vekovne tradicije psihoanalize, Presijado ulazi u sukob u kojem njegovo lično iskustvo svedoči o novim istinama. Knjiga "Ja sam to čudovište koje vam se obraća" suočava čitaoca sa istorijom razumevanja roda, tehnologijama roda i razlike, i životom koji biće može živeti ako se usudi da ne poštuje forme propisane institucijama – životom monstruma. Tekst održava vezu sa Kafkinom pričom »Izveštaj jednoj akademiji« i poziva na stvaranje nove epistemologije koja podržava mnogostrukost oblika života, sa ciljem da telo više ne bude svedeno na svoju reproduktivnu silu, već da konačno teži slobodi, izbavljeno iz stega heteropatrijarhalnog i kolonijalnog nasilja.
594 rsd660 rsd
U novembru 2019. godine, filozof Pol Presijado je pokušao da održi predavanje pred Školom frojdovskog usmerenja u Parizu. Bio je sprečen da iznese tekst u celini, te je tek naknadno došlo do objavljivanja integralne verzije, koja je sada pred vama.
Podcrtavanjem jaza između aktuelne, kvir misli, spremne da promišlja transformaciju i nebinarna stanja, i jednovekovne tradicije diskursa i praksi psihoanalize, kao i njenih pojmova koji su oblikovali humanističko razmišljanje u savremenom svetu, Presijado ulazi u sukob u kom je potrebna ispovest, u kome njegovo lično iskustvo svedoči o novim istinama, ali takođe, on skup suočava i sa istorijom razumevanja roda, sa tehnologijama roda i razlike, sa životom kojim biće živi ako se usudi da ne poštuje forme propisane institucijama – životom monstruma. Tekst održava vezu sa Kafkinom pričom »Izveštaj jednoj akademiji«.Presijado poziva na zajedničko stvaranje nove epistemologije, kojom bi se podržala mnogostrukost oblika života, sa ciljem da telo više ne bude svedeno na svoju reproduktivnu silu, već da, izbavljeno iz stega heteropatrijahalnog i kolonijalnog nasilja, konačno teži slobodi.