Roman Kći mora, Rosalije De Kastro, je reprezentativan izdanak postromantičarske književne estetike sredine XIX veka, u kome je melodramatiena konvencija dovedena do vrhunca, budući da se razmatra univerzalna tema o odnosu majke i ćerke.
Akcija: Ako volite japansku književnostAko volite japansku književnost, svi naslovi Tanesi izdavaštva su na popustu d 25%. Akcija traje do kraja maja. Dostava je, na podrulju Srbije, besolatna za porudžbine preko 2.999 din.
743 rsd990 rsd
Roman Kći mora je reprezentativan izdanak postromantičarske književne estetike sredine XIX veka, u kome je melodramatiena konvencija dovedena do vrhunca, budući da se razmatra univerzalna tema o odnosu majke i ćerke. No Rosalija de Kastro se u svom prvom romanu pozabavila i drugim, kako univerzalnim tako i lokalnim temama, kao što su položaj žene u španskom društvu i pitanje njene nezavisnosti, veza strasti i ludila, prirode i ludila, neuzvraaena ljubav, samoubistvo, incest, zlo, smrt, sujeverje, ljubav prema zavieaju… U središtu pažnje su žene, čije sudbine čine okosnicu romana. Rosalija de Kastro je okrenuta predstavnicama svog pola, kroz njih oseća i govori, te koristi priliku da prikaže deo stvarnosti koju žive, ne bi li u ženama probudila svest o situaciji u kojoj se nalaze i problemima s kojim se suočavaju, a to su pre svega društvena i ekonomska zavisnost od muškaraca, odsustvo zakonske zaštite i gotovo ropska vezanost za kuću. Rosalija de Kastro (1837–1885) ključna je predstavnica španske i galisijske književnosti postromantizma. Njena književna dela ispunjavaju emotivnost i senzualnost, a prepoznatljiva je i po melanholičnim, setnim, nostalgičnim i mističkim stanjima, koja je u izvornom postromantičarskom maniru umela da opiše do najsitnijih detalja. Pisala je poeziju i prozu, osvrtala se na sopstveni život obeležen siromaštvom, gorčinom, razočaranjem, autentično stapajući autobiografske elemente s fikcijom i ponekad fiktivnim hermetičnim svetovima. Prozna dela Rosalije de Kastro ostala su u senci njenog pesničkog stvaralaštva, budući da je u istoriji španske književnosti prepoznata pre svega kao pesnikinja. Kći mora je jedino delo ove književnice prevedeno na srpski jezik.