Knjiga Nulta egzistencija: dnevnik 1973–1989 Pavla Ugrinova predstavlja izuzetno svedočanstvo o kulturnim i političkim dešavanjima u Jugoslaviji tokom perioda od 1973. do 1989. godine. U ovom dnevničkom zapisu, Pavle Ugrinov, književnik, dramaturg, režiser i akademik, beleži ključne trenutke iz svog šezdesetogodišnjeg umetničkog stvaralaštva i života, kao i važne događaje koji su oblikovali društvo i umetnost tog vremena. Od dolaska u Beograd 1946. godine, preko izvođenja kultne predstave „Čekajući Godoa” i osnivanja Ateljea 212, do značajnog rada na Radio-televiziji Beograd, Ugrinov dokumentuje susret sa velikim ličnostima i razmene koje su oblikovale kulturnu scenu, od Radomira Konstantinovića i Iva Andrića do Slobodana Miloševića i Borislava Pekića. Kroz Nultu egzistenciju: dnevnik 1973–1989, Pavle Ugrinov nam pruža duboko uvid u razvoj jugoslovenske umetnosti, politike i društva, sve do početka raspada Jugoslavije.
4.356 rsd4.840 rsd
Nulta egzistencija je dnevnički zapis književnika, dramaturga, režisera i akademika Pavla Ugrinova tokom šezdesetogodišnjeg umetničkog stvaralaštva. Od dolaska u Beograd 1946, izvođenja kultne predstave „Čekajući Godoa” i osnivanja Ateljea 212, rada na Radio-televiziji Beograd tokom zlatnog perioda radio i TV drame, ovo delo je prožeto važnim kulturno-političkim događajima i na svojevrstan način dokumentuje razvoj društva i umetnosti posleratnog doba sve do početka XXI veka, kroz prizmu autentičnog stvaraoca i svedoka našeg podneblja i vremena.
Radomir Konstantinović, Stojan Ćelić, Dobrica Ćosić, Petar Stambolić, Vasko Popa, Ivo Andrić, Aleksandar Tišma, Mirko Kovač, Danilo Kiš, Filip David, Slobodan Stojanović, Bojana Andrić, Radomir Damjanović Damjan, Soja Jovanović, Radomir Reljić, Oskar Davičo, Slobodan Milošević, Borislav Mihajlović Mihiz, Muharem Pervić, Draško Ređep, Svetozar Vlajković, Borislav Pekić i Antonije Isaković samo su neki od protagonista ovih dnevnika.Knjiga prati period velikih promena, od 1973. do 1989. godine. Kroz zapise o važnim događajima – novom Ustavu iz ’74, smrti Josipa Broza, objavljivanju Memoranduma SANU, osnivanju Udruženja nezavisnih pisaca Jugoslavije – Ugrinov dokumentuje opštu krizu jugoslovenstva i jačanje nacionalnih struja.U nastavku sledi treća, poslednja knjiga dnevnika, u kojoj Ugrinov prati godine sloma i raspada Jugoslavije.