Svetislav Basara u romanu Početak bune protiv dahija vodi čitaoce kroz neobičnu verziju istorije, koja balansira na granici između stvarnosti i fikcije, oslanjajući se na bogatstvo simbolike iz Prvog srpskog ustanka. U ovom delu, Basara osvetljava svet čibuka i čitluka, hanuma i divanhana, dočaravajući atmosferu bližu orijentalnim bajkama nego klasičnoj istorijskoj prozi. Početak bune protiv dahija kroz dve paralelne priče, uz metaistorijski komentar na kraju, suptilno odvaja pisca od napisanog, stvarajući specifičnu refleksiju o sudbini Srbije u različitim epohama.
693 rsd
Stupivši na tle rezervisano samo za pisce sa najvećim nacionalnim ambicijama, a to je epoha Prvog srpskog ustanka, Basara je čitaocima podastro svet sa same ivice istorijske stvarnosti, čitluke, čibuke, divanhane, hanume i sahibije, svet kudikamo bliži bajkama iz Hiljadu i jedne noći nego bilo kakvoj realističkoj interpretaciji i prezentaciji...
Ono što je u Početku bune protiv dahija bilo različito u odnosu na dotadašnju Basarinu prozu jeste naglašenija linearnost u pripovedanju, kao i metaistorijski komentar na kraju romana, koji prilično jasno razdvaja autora od onoga što je napisano. U osnovi, Početak bune protiv dahija jeste povest sastavljena od dva kraća romana, od kojih se u prvom romanu prati sudbina gazde Uzun-Gvozdena Avakumovića, u vreme Karađorđa i Miloša, dok je drugi roman u vezi sa istorijom Bajine Bašte i okoline nekoliko godina pred Prvi svetski rat. Ove dve celine dopunjuje i zaokružuje kratka, ali ubitačna povest Srbije u poslednje dve decenije, kao neka vrsta istorijske odjavne špice, u kojoj, razumljivo, glavnu ulogu ima poznata ličnost – Čitluk Sahibija, poznat i pod imenom Palikuća.Marjan Čakarević