SCHIAVONI - UMJETNICI, NACIJA, IDEOLOGIJA T.U.

Monografskom studijom Schiavoni: umjetnici, nacija, ideologija Ivana Prijatelj Pavičić unosi u hrvatsku i svjetsku znanstvenu literaturu multidisciplinarno zasnovan imagološki uvid u povijesnu kategoriju likovnih umjetnika iz hrvatskih zemalja koji su djelovali povremeno ili stalno u talijanskim zemljama i kroz to istodobno osvjetljuje problem kulturalnog pa nacionalnog atribuiranja i identificiranja afirmiranih umjetnika u kulturološkome i ideološkom ključu epohe u kojoj se atribucija i identifikacija provode i o kojoj, po ocjeni autorice, ovisi javna fortuna umjetnikova lika, zapravo distantna od njegova umjetničkog djela: po njezinu utemeljenu uvidu, riječ je o "imagološkom zrcalu u kojem se kroz višestruke konstrukte identiteta naših proslavljenih emigranata otkrivaju geografske, ideološke i kulturne slike o "nama samima"." – prof. dr. Inoslav BeškerOznakom Schiavoni nazivahu na talijanskom niz značajnih umjetnika; tako se i danas spominju u literaturi o talijanskoj i europskoj umjetnosti. Naravno, tako nazivahu en bloc i stanovnike istočne jadranske obale. Ivana Prijatelj-Pavičić sumira svoja višegodišnja bavljenja Schiavonima, posebno slikarima. No, njena analiza ogromne literature o Schiavonima u dalmatinskoj, hrvatskoj, mletačkoj, talijanskoj i svjetskoj literaturi, bitno nadilazi tzv. fortunu criticu, to jest razlaganje mijena estetskih valorizacija opusa pojedinih umjetnika. Autorica se hvata u koštac s raščišćavanjem i bistrenjem pojmova naroda, nacije, regionalnih, komunalnih identiteta, pojmova koji su tako složeni, satkani i od projekcija grupnih i osobnih, od tlapnja, imaginacija. – prof. dr. Ivo Babić

Monografskom studijom Schiavoni: umjetnici, nacija, ideologija Ivana Prijatelj Pavičić unosi u hrvatsku i svjetsku znanstvenu literaturu multidisciplinarno zasnovan imagološki uvid u povijesnu kategoriju likovnih umjetnika iz hrvatskih zemalja koji su djelovali povremeno ili stalno u talijanskim zemljama i kroz to istodobno osvjetljuje problem kulturalnog pa nacionalnog atribuiranja i identificiranja afirmiranih umjetnika u kulturološkome i ideološkom ključu epohe u kojoj se atribucija i identifikacija provode i o kojoj, po ocjeni autorice, ovisi javna fortuna umjetnikova lika, zapravo distantna od njegova umjetničkog djela: po njezinu utemeljenu uvidu, riječ je o "imagološkom zrcalu u kojem se kroz višestruke konstrukte identiteta naših proslavljenih emigranata otkrivaju geografske, ideološke i kulturne slike o "nama samima"." – prof. dr. Inoslav Bešker

Oznakom Schiavoni nazivahu na talijanskom niz značajnih umjetnika; tako se i danas spominju u literaturi o talijanskoj i europskoj umjetnosti. Naravno, tako nazivahu en bloc i stanovnike istočne jadranske obale. Ivana Prijatelj-Pavičić sumira svoja višegodišnja bavljenja Schiavonima, posebno slikarima. No, njena analiza ogromne literature o Schiavonima u dalmatinskoj, hrvatskoj, mletačkoj, talijanskoj i svjetskoj literaturi, bitno nadilazi tzv. fortunu criticu, to jest razlaganje mijena estetskih valorizacija opusa pojedinih umjetnika. Autorica se hvata u koštac s raščišćavanjem i bistrenjem pojmova naroda, nacije, regionalnih, komunalnih identiteta, pojmova koji su tako složeni, satkani i od projekcija grupnih i osobnih, od tlapnja, imaginacija. – prof. dr. Ivo Babić