Knjiga "Srpsko-švedski odnosi i jugoslovensko-švedski odnosi 1882–1992." autora Miladina Miloševića pruža detaljan prikaz glavnih linija razvoja diplomatskih veza između Kraljevine Srbije, njenih jugoslovenskih naslednica i Kraljevine Švedske u periodu od 1882. do 1992. godine. Na osnovu analize obimne diplomatske građe prikupljene u Državnom arhivu Srbije, Arhivu Jugoslavije, Arhivu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, Muzeju Jugoslavije, Državnom arhivu i Nacionalnoj biblioteci Kraljevine Švedske, autor se trudio da ukrsti izvore koliko god je bilo moguće. Knjiga "Srpsko-švedski odnosi i jugoslovensko-švedski odnosi 1882–1992." koristi diplomatske izvore, memoare, državne šematizme, novinsku građu i relevantnu naučnu literaturu kako bi pružila sveobuhvatan pregled bilateralnih odnosa dve države.
1.710 rsd1.900 rsd
Ovo delo pruža okvirni prikaz glavnih linija razvoja doplomatskih veza i bilateralnih odnosa između Kraljevine Srbije i njenih jugslovenskih naslednica i kraljevine Švedske u periodu od 1882. do 1992. Dalju vremensku granicu čini godina kada je ostvaren prvi diplomatski kontakt između dve države dok se gornja granica odnosi na definitivni raspad federalne socijalističke jugoslovenske zajednice.
r>Knjiga je nastala na osnovu analize obimne diplomatske građe domaće i švedske provencijencije prikupljene prilikom istraživanja koja su obavljena u: Državnom arhivu Srbije, Arhivu Jugoslavije, Arhivu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, Muzeju Jugoslavije, Državnom arhivu (Riksarkivet) i Nacionalnoj biblioteci (Kungliga biblioteket) Kraljevine Švedske. Prilikom obrade teme autori su se trudili da izvrše ukrštanje izvora u onolikoj meri koliko je to bilo moguće.
Od velike koristi prilikom obrade teme autorima su bili objavljeni diplomatski izvori, memoarski spisi, oficijelni državni šematizmi, novinska građa, periodika te relevantna naučna literatura domaća i švedska.
Prikaži više
r>Knjiga je nastala na osnovu analize obimne diplomatske građe domaće i švedske provencijencije prikupljene prilikom istraživanja koja su obavljena u: Državnom arhivu Srbije, Arhivu Jugoslavije, Arhivu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, Muzeju Jugoslavije, Državnom arhivu (Riksarkivet) i Nacionalnoj biblioteci (Kungliga biblioteket) Kraljevine Švedske. Prilikom obrade teme autori su se trudili da izvrše ukrštanje izvora u onolikoj meri koliko je to bilo moguće.Od velike koristi prilikom obrade teme autorima su bili objavljeni diplomatski izvori, memoarski spisi, oficijelni državni šematizmi, novinska građa, periodika te relevantna naučna literatura domaća i švedska.