Knjiga Vladika sa Lovćena Manojla Manje Vukotića istražuje tragičnu i nestvarnu sudbinu Petra II Petrovića Njegoša, protkanu kroz 175 godina od tamnog Lučindana 1851. godine. Kao vladar, vladika i pesnik, Njegoš je ostavio dubok trag, naročito kroz svoju crkvicu koju je sagradio 1845. godine na vrhu Lovćena za svog mudrog strica Petra Prvog Petrovića. Ova knjiga detaljno opisuje neprekidne promene kroz koje je prošla ta crkva – od njene devastacije 1916. godine od strane austrougarskih okupatora, preko izgradnje kapelice 1925. godine od strane kralja Aleksandra Karađorđevića, pa sve do rušenja tog simbola crnogorskog identiteta od strane komunista pre 50 godina. Vladika sa Lovćena razmatra istorijske i savremene aspekte ove tragične priče i postavlja pitanje da li Njegoša još uvek čeka sedma sahrana.
801 rsd890 rsd
Sve od tog tamnog Lučindana 1851, pa evo kroz 175 godina, Njegoševa trostruka sudbina – vladara, vladike i pesnika – provlači se kao tragična nit. Nezavršena. Nestvarna. Stalno upitna.
Svojeručno je nacrtao i sagradio 1845. godine crkvicu na vrhu Lovćena, svom mudrom stricu Petru Prvom Petroviću, kojeg je tri godine posle upokojenja proglasio za sveca. Ostavio je amanet plemenicima da ga u toj crkvici, dugoj 12 lakata, ukopaju. Prokleo ih je ako to ne učine.
Zloćudni austrougarski okupatori razorili su crkvicu 1916.
Aleksandar Karađorđević, jedin kralj rođen na Cetinju, sin kralja oslobodioca, unuk kralja Nikole Petrovića, kralj ujedinitelj, podigao je 1925. godine, na mestu razorene crkvice – kapelu. Crnogorski komunisti su, pre 50 godina, srušili taj najdugotrajniji simbol, ugrađen u grb države, i na obrubljenoj glavi Lovćena, vozdigli crni mermerni mauzolej. Bez krsta. Sa Njegošem u podzemnoj kripti. Ova knjiga otvara te stare i nove škrinje istorije. I pitanje – čeka li Njegoša i sedma sahrana.