„Zapisi iz mrtvog doma“ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog donose duboko dirljivo svedočanstvo o njegovom iskustvu u sibirskom zatočeništvu. Pisano u prvom licu, ovo delo prati život Aleksandra Petroviča, čiji su zapisi pronađeni posle njegove smrti, a kroz njih Dostojevski osvetljava surovosti i svakodnevicu zatvora. Kroz „Zapise iz mrtvog doma“, Fjodor Mihajlovič Dostojevski istražuje teme bola, kazne, slobode, begstva, crkve i aristokratije, stvarajući moćnu sliku o ljudskom duhu suočenom sa nepravdom. Ova knjiga nije samo svedočanstvo jednog perioda života velikog pisca, već i univerzalna refleksija o prirodi kazne i postojanja.
764 rsd899 rsd
U rano jutro 23. aprila 1849. godine, Dostojevski je uhapšen. Proveo je osam meseci u pritvoru. Iste godine, 16. novembra, osuđen je na smrt zbog delanja protiv vlasti u sklopu intelektualnog kruga, tzv. Kruga Petraševskog. Smrtna kazna je preinačena na težak rad u zatočeništvu u Sibiru i ova knjiga je svedočanstvo i rezultat tog dela života velikog ruskog pisca.
U „Zapisima iz mrtvog doma” pisac prati život Aleksandra Petroviča, čije je zapise fiktivni autor pripovesti našao posle njegove smrti. Dostojevski je uovom delu opširno opisao život sibirskih zatvorenika, a kao glavne teme o kojima autor piše izdvajaju se bol, kazna, sloboda, beg iz zatvora, crkva, aristokratija i mnoge druge.Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821—1881) bio je ruski pisac i jedan od najvećih pisaca svih vremena. Završio je vojnu školu. U dvadeset osmoj godini zbog učešća u revolucionarnoj organizaciji bio je osuđen na smrt. Nakon pomilovanja proveo je četiri godine na prisilnom radu u Sibiru. Ovaj period se smatra prekretnicom u njegovom životu. Među njegova najbolja dela ubrajaju se: „Braća Karamazovi”; „Zločin I kazna”, „Zli dusi”, „Idiot”, „Zapisi iz podzemlja” i „Zapisi iz mrtvog doma”. Prema širini i značaju uticaja, posebno u modernizmu, može da se poredi sa Šekspirom i Servantesom.